€501 milijun godišnje. Toliko u prosjeku iznose troškovi bolovanja u Hrvatskoj (izvor: EYS, 2023., „Koristi i troškovi izdataka za sportske aktivnosti u Hrvatskoj te njihov porezni tretman – Sažetak Studije”, str. 5.). Od 2011. do 2021. godine poslodavci su godišnje izdvajali oko 322 milijuna eura za bolovanja. Iza te brojke nisu samo troškovi naknada plaća, već i sati rada koji nedostaju, dodatno opterećenje timova i pad produktivnosti.
No ovu brojku možemo gledati i iz druge perspektive. Ako znamo koliko nas bolest košta, pitanje više nije samo kako smanjiti trošak bolovanja, već kako ulagati u zdravlje zaposlenika prije nego što do bolovanja uopće dođe.
Upravo tu prevencija postaje poslovno pitanje. Jer zdraviji zaposlenici nisu samo zadovoljniji zaposlenici – oni su važan dio stabilnog, produktivnog i dugoročno održivog poslovanja.
Bolovanje nije samo trošak naknade
Kada zaposlenik izostane s posla, trošak za poslodavca ne završava na naknadi plaće. Odsutnost jedne osobe često znači da njezin posao moraju preuzeti kolege, da se mijenjaju prioriteti ili da se rokovi pomiču. Što su timovi manji i posao specijaliziraniji, posljedice jednog izostanka mogu biti još izraženije.
Razmjeri problema vidljivi su i u podatku da je u Hrvatskoj tijekom razdoblja od 2000. do 2021. godine prosječno 50.980 zaposlenika dnevno bilo na bolovanju (izvor: EYS, 2023., „Koristi i troškovi izdataka za sportske aktivnosti u Hrvatskoj te njihov porezni tretman – Sažetak Studije”, str. 5.). Iza tog broja kriju se tisuće radnih sati koji svakoga dana nedostaju hrvatskim organizacijama.
Zato je bolovanje važno promatrati šire – ne samo kao pitanje troška, nego i kao pitanje kontinuiteta rada, produktivnosti i opterećenja zaposlenika koji ostaju na poslu.
Prevencija je dio rješenja
Ako želimo dugoročno smanjiti zdravstveni teret i izostanke s posla, nije dovoljno reagirati tek kada se pojavi problem. Važan dio odgovora nalazi se u prevenciji – odnosno u stvaranju uvjeta koji ljudima olakšavaju brigu o vlastitom zdravlju.
Za to postoji i vrlo konkretan razlog. 58% odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost, dok samo 14% odraslih vježba više od tri puta tjedno. U usporedbi s prosjekom EU-a, gdje ti udjeli iznose 51% i 31%, jasno je da postoji prostor za promjenu životnih navika (izvor: OECD, EU Country Cancer Profile: Croatia 2025, European Observatory / OECD, Country Health Profile 2025 – Croatia).
To nije samo pitanje osobnog zdravlja. Nezdrave životne navike povezane su s povećanim rizikom od brojnih kroničnih i nezaraznih bolesti, a upravo one predstavljaju velik dio zdravstvenog i ekonomskog opterećenja društva.
Zato poslodavci imaju priliku djelovati tamo gdje ljudi provode velik dio svog dana – na radnom mjestu. Pritom i poticanje na kretanje može biti jednostavan, ali konkretan korak. Omogućiti zaposlenicima lakši pristup sportu i tjelesnoj aktivnosti, primjerice kroz pogodnosti poput MultiSporta, znači ukloniti dio prepreka koje često stoje između namjere i stvarne aktivnosti.
Od benefita do poslovne investicije
Ulaganje u zdravlje zaposlenika ne mora značiti velike ili kompleksne programe. Može početi od konkretnih koraka: omogućavanja tjelesne aktivnosti, preventivnih pregleda, edukacije o zdravim navikama, ergonomskog radnog prostora ili dostupne podrške mentalnom zdravlju.
Važno je pritom promijeniti perspektivu. Takve aktivnosti nisu samo dodatni benefit kojim tvrtka privlači i zadržava zaposlenike. One mogu biti dio šire strategije upravljanja ljudima i poslovnim rizicima.
Kada zaposlenicima olakšamo da brinu o svom zdravlju, stvaramo bolje uvjete za dugoročno očuvanje njihove radne sposobnosti. A to je vrijednost i za zaposlenika i za poslodavca.
Jer povrat ulaganja u zdravlje ne mjeri se samo brojem spriječenih dana bolovanja. Mjeri se i kroz produktivnost, kontinuitet rada, angažiranost zaposlenika i sposobnost tvrtke da dugoročno zadrži kvalitetne ljude.
Zdravlje se isplati
Hrvatska danas plaća visoku cijenu bolesti i izostanaka s posla. No €501 milijun godišnjeg troška bolovanja ne bi trebao biti samo podatak koji ćemo svake godine ponovno izračunavati. Može biti poticaj da se zapitamo što možemo učiniti drugačije.
Ulaganje u zdravlje zaposlenika nije garancija da bolovanja neće biti. Ono je ulaganje u smanjenje zdravstvenih rizika, očuvanje radne sposobnosti i stvaranje uvjeta u kojima ljudi mogu dugoročno dobro funkcionirati – na poslu i izvan njega.
Ako bolest košta, zdravlje se isplati. Zato bi briga o zdravlju zaposlenika trebala biti dio poslovne strategije.