Više od polovice odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost, dok samo 14% odraslih vježba više od tri puta tjedno. To više nije pitanje osobnih navika. Vrijeme je da otvorimo širu temu i zapitamo se koliko kao društvo brinemo o zdravlju.
Uzmimo u obzir i to da većinu dana provodimo na poslu. Tijekom radnog dana donosimo odluke koje utječu na naše zdravlje – od toga koliko se krećemo do toga što i kada jedemo:
Hoćemo li stići na pauzu za ručak ili ćemo obrok preskočiti?
Hoćemo li nakon posla imati vremena i energije za neku aktivnost ili ćemo to ponovno ostaviti za neki drugi dan?
Važno je kakvo radno okruženje stvaramo te koliko ono podržava zdravlje zaposlenika. U tome veliku ulogu imaju i poslodavci jer zdravlje zaposlenika više nije tema koja se može promatrati odvojeno od poslovanja. Zdrave navike ne ovise samo o našim odlukama, nego i o svakodnevici koju živimo i okruženju u kojem provodimo većinu vremena.
Što nam govore podaci o zdravlju u Hrvatskoj?
Podaci pokazuju da Hrvatska zaostaje za europskim prosjekom i po pitanju tjelesne mase i po pitanju tjelesne aktivnosti. Prema izvješću OECD-a i Europske komisije EU Country Cancer Profile: Croatia 2025, prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost ima 58% odraslih u Hrvatskoj, u usporedbi s 51% u EU-u. Istovremeno, više od tri puta tjedno vježba samo 14% odraslih, dok je europski prosjek 31%.
Ova usporedba otvara važno pitanje: koliko su nam zapravo kretanje i briga o zdravlju dostupni u svakodnevici? Razlika u tjelesnoj aktivnosti posebno je izražena i teško ju je zanemariti kada govorimo o stvaranju navika koje možemo dugoročno održavati.
Posljedice se vide i u godinama provedenima u zdravlju. Prema Eurostatu, očekivani broj zdravih godina života u 2024. u Hrvatskoj iznosio je 63,1, a na razini EU-a 65,2 godine. Drugim riječima, ne radi se samo o tome koliko dugo živimo, nego i o tome koliko dugo možemo očekivati život bez zdravstvenih ograničenja. To je važno i kada promatramo zdravlje zaposlenika, jer se zdrave navike grade u svim dijelovima svakodnevnog života, a to uključuje i radno okruženje.
Pritom izazov ne završava s odraslima. Prema istraživanju WHO Europe COSI za razdoblje 2022. – 2024., čak četvrtina djece u dobi od 7 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu, a 11% je pretilo. To pokazuje da je važno razmišljati i o okruženju u kojem se navike oblikuju i prenose – od obitelji i škole do radnog mjesta.
Brojke same po sebi ne objašnjavaju sve uzroke, ali jasno pokazuju da postoji prostor za promjenu. Zato je važno razgovarati i o tome kako zdrave navike učiniti dostupnijima u svakodnevnom životu, uključujući vrijeme koje provodimo na poslu i načine na koje možemo poticati zdravlje zaposlenika.
Koliko prostora za zdrave navike ostaje uz radni dan?
Ako provodimo osam sati dnevno na poslu, a tome pridodamo i vrijeme putovanja do posla i natrag, jasno je da se velik dio našeg dana vrti upravo oko posla. Realno, ako u tom dijelu dana ne prakticiramo zdrave navike, koliko ih uopće uspijevamo prakticirati?
To se ne odnosi samo na kretanje nego i na prehranu:
Hoćemo li tijekom radnog dana pojesti nešto na brzinu, posegnuti za fast foodom jer nam je najdostupniji ili ćemo imati vremena i mogućnosti pojesti uravnotežen obrok?
Hoćemo li ponijeti ručak od kuće, odabrati zdraviju opciju za dostavu ili zbog obveza jednostavno preskočiti obrok?
Posljedice takvog ritma često se osjete i nakon posla. Kada kući stignemo umorni i gladni, nije uvijek jednostavno pronaći volju i vrijeme za pripremu kvalitetnog obroka. Tako se odluke koje donosimo tijekom radnog dana nastavljaju odražavati na naše navike i u ostatku dana.
Zato je važno promatrati zdravlje zaposlenika šire od pojedinačnih odluka. Poslodavci ne mogu odlučivati umjesto zaposlenika, ali mogu pridonijeti okruženju u kojem je lakše napraviti bolji izbor – od mogućnosti za kretanje do uvjeta za redovitu pauzu za obrok i dostupnosti kvalitetnijih prehrambenih opcija.U tome mogu pomoći i pogodnosti poput MultiSport programa, koji zaposlenicima omogućuje pristup različitim sportskim i zabavnim aktivnostima, uz dodatne pogodnosti poput popusta na zdravu hranu i dodatke prehrani.
Svjetski dan hrane: prilika za promjenu navika
Svjetski dan hrane, koji se obilježava 16. listopada, prilika je da se zapitamo koliko nam je zdrava prehrana doista dostupna u svakodnevici. Uz radne obveze i ubrzan tempo života, kvalitetan obrok i vrijeme za kretanje lako padnu u drugi plan. Zato ne trebamo razmišljati o zdravim izborima kao da su nam obveza nego kao da su dio svakodnevice koji nam pomaže da se dugoročno osjećamo bolje.
Briga o zdravlju ne svodi se na jednu odluku ili jedan dan u godini. Ona se gradi kroz male izbore koje ponavljamo svakodnevno, ali i kroz okruženje koje nam pomaže iste implementirati u svakodnevnicu. Takve inicijative mogu imati dio šireg pristupa temi zdravlja zaposlenika.
Zato je ulaganje u zdravlje zaposlenika važan dio stvaranja radnog okruženja koje podržava njihovu dobrobit. Kada zdravlje postane dio svakodnevnice, stvaraju se bolji uvjeti za dugoročno održive navike – i na poslu i izvan njega.
Izvori:
- OECD i Europska komisija, EU Country Cancer Profile: Croatia 2025
- Eurostat, Healthy life years by sex (from 2004 onwards), 2023
- WHO Europe, Childhood Obesity Surveillance Initiative (COSI), 2022–2024