Jesi li i ti dio porazne statistike o (ne)aktivnosti Hrvata?

Jogging, tuš, pa zdravi smoothie. Zatim pola sata vođenja dnevnika ili meditacije, a na kraju spremanje. Nakon toga slijedi rad na posljednjoj verziji aplikacije najpoznatijeg brenda na svijetu. Zvuči poznato?

Ovako izgleda većina videa popularnih influencera u kojima prikazuju cijeli niz zdravih navika koje uspijevaju ugurati u svoju navodnu jutarnju rutinu. Ah, da! I obavezno ustaju u 5! Društvene mreže su posljednjih godina preplavljene savjetima o vježbanju, zdravim navikama i zdravoj prehrani. S trendom zdravog života smo se gotovo svi susreli u većoj ili manjoj mjeri. Logično bi bilo pomisliti da će se zdrave navike uspjeti ukorijeniti kod većeg broja ljudi. Sadržaj koji potiče zdravi život ne bi bio toliko popularan kad ne bi postojao interes za njega, zar ne?

Pa ipak, posljednji panel Aktivne Hrvatske, projekta koji nastoji potaknuti kulturu zdravog i aktivnog života, upozorava nas na nešto sasvim suprotno.

Dvije trećine Hrvata ne bavi se ničime

Istaknuti panelisti ukazali su na istraživanje koje pokazuje da je aktivnost Hrvata pala na povijesno nisku razinu, osobito za vrijeme pandemije.

Tomislav Družak, Državni tajnik za sport Ministarstva turizma i sporta, Sanda Čorak, dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora, Iva Pejnović Franelić iz Svjetske zdravstvene organizacije, Tomislav Krističević, dekan Kineziološkog fakulteta iz Zagreba, Ana Čerenšek iz Mentalnog treninga i Karmen Matković Melki iz Definicije Hrane – svi panelisti slažu se u jednome: Hrvatska po pitanju fizičke aktivnosti građana nazaduje.

Tomislav Krstičević navodi: “Podaci Eurobarometra za Hrvatsku pokazuju kako je 2013. godine redovno vježbalo samo 9% odraslih građana, a njih 26% povremeno. Od tada taj broj opada.” Dakle, čak dvije trećine Hrvatica i Hrvata ne bavi se nikakvom rekreativnom aktivnošću. To znači da oko 2 i pol milijuna Hrvata propušta priliku okrenuti se zdravim navikama, te se na taj način pobrinuti za svoje zdravlje. Pandemija ovoj negativnoj tendenciji nije pomogla, upozoravaju panelisti. Svoje aktivnosti smo u posljednje 2 godine smanjili za čak 1 sat dnevno.

Hrvati su najdeblji u Europi

Još jedan tužan podatak kojim se Hrvatska može ‘pohvaliti’ je da naša muška populacija ima najveći udio pretilih u Europi. Dakle, veliki broj Hrvata se bori s prekomjernim kilogramima. To je loša vijest jer, koliko god neki influenceri tvrdili suprotno, znanstveno je potvrđena povezanost između prekomjerne debljine i kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i cijelog niza metaboličkih poremećaja.

No, Hrvatska svakako nije sama u toj borbi.

Cijela se Europska regija već neko vrijeme bori s valom nezaraznih bolesti koje stvaraju veliko opterećenje na zdravstvene sustave. “Prije pandemije COVID-19, gotovo 90% svih smrtnih slučajeva u Regiji pripisivalo se kardiovaskularnim bolestima, dijabetesu tipa 2, raku i drugim nezaraznim bolestima. Trenutne globalne procjene pokazuju kako se četiri od pet adolescenata i svaka četvrta odrasla osoba nedovoljno bave tjelesnom aktivnošću!”, kaže Iva Pejnović Franelić.

Rad u uredima, prenatrpanost obavezama i fizička pasivnost građana uzimaju svoj danak. Nažalost, podaci pokazuju da loše navike prenosimo i na najmlađe.

Naše nezdrave navike prenosimo i na djecu

Panelisti su iznijeli i jednu šokantnu statistiku, koja pokazuje da čak 35% osmogodišnjaka ima prekomjernu tjelesnu težinu. To znači da za tisuće učenika drugog razreda osnovne škole teška školska torba nije jedini problem. Njihov najveći teret su njihovi kilogrami, jer su i djeca podložna svim gore navedenim zdravstvenim rizicima.

Sanda Čorak upozorava i na negativan trend koji pokazuje da već nekoliko godina opada broj Hrvata učlanjenih u razne sportske klubove i udruge, a to uključuje i djecu. Video igrice postale su mnogo zanimljivija opcija za zabavu od igranja nogometa na lokalnom igralištu.

Tomislav Krstičević rješenje vidi u aktivnijem angažmanu djece kroz tjelesnu kulturu u školama i to što ranije: “Ono za što se zalažu Hrvatski kineziološki savez i sva tri kineziološka fakulteta u našoj zemlji je povećanje broja sati Tjelesne i zdravstvene kulture u školama, posebno u osnovnim školama. Također smatramo da bi kineziolozi trebali s djecom početi raditi već od prvog razreda osnovne škole kako bi djecu kvalitetnije podučavali usvajanju motoričkih znanja, te tako značajnije utjecati na razvoj funkcionalnih i motoričkih sposobnosti!” To je svakako jedno od rješenja, no ne treba zanemariti i utjecaj koji roditelji vlastitim primjerom mogu imati na djecu.

Djeci ipak dugujemo više.

Nemoj i ti biti dio statistike!

Zato te pozivamo da doneseš svoju zdravu odluku već danas, bez obzira na to imaš li djecu i zdravstvene probleme ili ne. Navike vježbanja i pravilne prehrane podržat će te kroz život, u kojoj god situaciji se nađeš.

“Nije bitan sport kao sport, već sport kao preduvjet jačeg imuniteta, boljeg tjelesnog i mentalnog zdravlja, te samim time zdravije nacije.“ istaknuo je panelist Tomislav Družak i mi se s njime slažemo!

Naša je misija u MultiSportu potaknuti što veći broj ljudi na aktivan život i zdrave navike. Zato smo se udružili s preko 1 000 poduzeća i sklopili suradnju s više od 400 sportskih objekata diljem Hrvatske kako bismo tebi i tisućama drugih olakšali pristup rekreaciji i zabavnim aktivnostima. Uz samo jednu karticu i jednu članarinu imaš pristup svim našim partnerima!

Kao dodatnu vrijednost, pokrenuli smo i blog na kojem ti donosimo pregršt korisnih savjeta za postizanje fitness ciljeva, pridržavanje novog plana prehrane, ideje za nove aktivnosti, zdrave recepte, te još mnoštvo korisnih sadržaja. Cilj nam je pružiti ti podršku i znanje, koje ćeš trebati kako bi došao do tijela i života kakvog želiš!

Ako ti ovo dobro zvuči, reci jasno i glasno: “Ne želim biti dio statistike!” Zatim to zapiši na papir, a ispod tog navedi što je to što želiš. Odbaci izgovore i kreni u promjenu već danas.

Zatraži MultiSport karticu od svog poslodavca ako već nisi, a mi ćemo biti s tobom na putu do zdravlja!